NOVI PRIJEDLOG: Sedam dana neplaćenog bolovanja - bez potrebe odlaska liječniku

NOVI PRIJEDLOG: Sedam dana neplaćenog bolovanja - bez potrebe odlaska liječniku

Hrvatska udruga poslodavaca započela je s Vladom pregovore o promjeni instituta bolovanja na teret poslodavca, odnosno čl. 40. stavak 1. točka 1 Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, piše Glas Slavonije. Kako tvrde u HUP-u, cilj je promjena usklađivanje s praksom zemalja Europske unije te jačanje konkurentnosti hrvatskih poslodavaca. 

Glavni zahtjev HUP-a zapravo je izuzimanje poslodavaca iz troškova bolovanja već nakon 15 dana njegova trajanja, a ne kao do sada tek nakon 42 dana bolovanja. Odnosno, HUP traži da bolovanje ide na teret države već 16. dana bolovanja. Opravdanost ovoga zahtjeva, kako tvrde u HUP-u, pokazali su već prvi inicijalni podaci članova te osobito usporedba hrvatskog sustava bolovanja s drugim članicama EU-a i zemljama u okruženju. Većina tih zemalja ima puno povoljnije te ukupno kraće trajanje bolovanja na teret poslodavca, a neke i opciju administrativno fleksibilnijih modela izostanaka radnika za manje zdravstvene tegobe s posla, bez financijskog sudjelovanja poslodavca i države u tome dijelu bolovanja. 

Praksa u drugim članicama EU-a kudikamo je drukčija od one hrvatske. Primjerice, u Litvi poslodavci snose trošak samo za prva dva dana bolovanja. U Bugarskoj poslodavci snose troškove za prva tri, a u Rumunjskoj za prvih pet dana. U Češkoj, Estoniji, Danskoj, Mađarskoj, Finskoj, Latviji, Slovačkoj, Španjolskoj i Švedskoj, prema podacima koje je prikupila Europska komisija 2016. godine, poslodavci snose trošak bolovanja u trajanju između 8 i 15 dana. U Sloveniji je 30 dana, Poljskoj 33, a samo u nekolicini zemalja EU-a broj dana bolovanja na teret poslodavca veći je nego u Hrvatskoj.

Kako bi se rasteretilo liječnike i poslodavce, u pregovorima se traži i uvođenje do sedam dana godišnje (uz ograničenje na tri dana odjednom) tzv. sick days. Riječ je o neplaćenim izostancima radi manjih zdravstvenih tegoba koji ne iziskuju odlazak liječniku, uz dostavu informacije poslodavcu o spriječenosti. U HUP-u su svjesni kako je rizik modela određeni prostor zloporabe, no vjeruju kako bi taj dio financijskom destimulacijom bio sveden na minimum, a to je i iskustvo drugih zemalja.


Ostatak članka pročitajte na: glas-slavonije.hr

Srijeda, 12.06.2019.

Pretraži ponudu poslova!